O tusi sili e 3 na saunia e Matteo Strukul

E ui lava i lona matagofie e latalata atu i le au tusitala faʻatauvaʻa o lana augatupulaga, roll Patrick Rothfuss, le Italia Matteo strukul Na i'u ina avea o ia ma tagata mama o tala fa'asolopito ma se fa'asalalauga sili atu o le a fa'aalia i taimi uma o tala fa'asolopito.

O tala fa'asolopito i le lalolagi atoa po'o ni tagata e sa'o ae fa'ate'ia le taulaiga fou a Strukul tatou te toe maua ai le tala. O le peni a Matteo Strukul o loʻo faʻamauina ana tala mai lena Italia, o suli i le malo anamua ona sosoo ai lea ma se malutaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma tala faasolopito o le atinaʻeina o Europa ma le lalolagi atoa.

Faatasi ai ma le masani masani a le tusitala ua uma ona tuuto atu i le vaalele ma le naunautai, tatou te agai atu i se lalolagi i le va o le 15th ma le 17th seneturi, faatasi ai ma avega ma ata lafoia o lo tatou malo, ae faapea foi ma moli o na alualu i luma laiti e foliga mai ai le manatu o le. Humanity ma mataitusi tetele. O se taimi manaia mo se faʻamatalaga faʻapitoa e mautinoa lava e taʻitaʻia ai le tele o tala fou ma e mautinoa o le a taʻitaʻia foi i taimi fou ma tulaga...

Top 3 tusi fautuaina e Matteo Strukul

A'oa'oga sese a Michelangelo

O le avea ma se faailoga o le Renaissance ei ai lona uiga i le taimi nei. Ae e lē faigofie ona taulamua. E oo lava i le itiiti ifo i nofoaga e pei o le cainite e sili ona mamalu Roma po o se isi lava Emepaea ua taele i vai o le Metitirani. I le faatofuina i le eseesega i le va o taimi sili ona manino o loo pipii pea i ata leaga o talitonuga faanuupo na faia i tapuaiga, tatou te faʻaumatia lenei tala o le atamai i mea uma.

O le pa'ū i totonu o se faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa ma faʻaleagaga, o le a mafaufau le tagata atamai o le Renaissance i le faʻataʻitaʻiga mulimuli o le tuugamau o Julius II i se auala e mafai ai ona faʻasalaina o ia i le siteki.

Roma, autumn 1542. Ua maua e Michelangelo o ia lava i le koluse o le Inquisition. O loʻo feagai o ia ma se faʻalavelave faʻalelotu loloto ma o lana faauoga ma Vittoria Colonna, le Marchioness of Pescara, e leʻi faʻagaloina. Ua faatonuina e le faauluuluga o le Ofisa Paia, Cardinal Gian Pietro Carafa, le tama’ita’i ina ia mulimulita’i ina ia iloa le nofoaga e fono ai le lotu Fa’aleagaga, o lo’o ta’ita’ia e Reginald Pole, o ia lea o lo’o fautuaina le toe fo’i atu i le mama fa’aevagelia i totonu o le taulaga o lo’o fa’agasolo ai faiga Pi’opi’o. sosolo.

O Roma, lea ua avea ma aai ua aina e le amio leaga, o le a avea ma fale mataaga sauā lea e ola ai Malasorte, le talavou gaoi na tofia e asiasi i le Agaga, e Vittorio Corsini, le kapeteni o le au fitafita o le aai, Vittoria Colonna ma Michelangelo Buonarroti lava ia, o le tusiata sili o lona taimi.

A'oa'oga sese a Michelangelo

Le Medici. O se malo i le pule

Le amataga o se tetralogy lea e faʻafeiloaʻi ai i tatou i le faʻataʻitaʻiga saʻo e ala i vaeluaga o se lalolagi ua tuʻuina atu i mamanu a se aiga e pulea ai le faʻalelotu, faʻapolokiki ma e oʻo lava i aganuu. Mai le manatu feaveaʻi o le faʻalapotopotoga a le aiga na liua i se malo ma se igoa faʻailoga e faʻaigoaina e pulea le lalolagi.

Florence, 1429. I le maliu o Peteriaka Giovanni de 'Medici, na maua ai e ona atalii o Cosimo ma Lorenzo i latou lava i le ulu o se malo tau tupe moni, ae, i le taimi lava e tasi, o loo siomia e fili malolosi e pei o Rinaldo degli Albizzi ma Palla Strozzi, o tagata sili ona malosi. Aiga Florentine.

I le faʻaaogaina o lo latou atamai ma le leai o se faʻaituau, na faʻatoʻilaloina ai e le au uso e toʻalua le malosi faʻapolokiki, ma maua le paleni i le va o le faʻaauau pea o pisinisi ma le fiafia i faatufugaga ma aganuu. E ui o galuega mo le fausiaina o le dome o Santa María del Fiore o loʻo faia i lalo o le taʻitaʻiga a Filippo Brunelleschi, o loʻo faʻaauau pea ona lalaga e fili masani a latou fanua. I totonu oi latou o loʻo i ai foi se fafine o le lalelei e le iʻu, ae mataʻutia le matagofie, e mafai ona puʻeina le loto o se tamaloa.

I le va o fasiotiga tagata, faalataina ma togafiti a le maota, o lenei tala o loʻo faʻamatalaina ai le saga o le aiga sili ona malosi o le Renaissance, le amataga o lo latou tulaʻi mai i le Florentine Lordship i se faasologa o togafiti ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo i ai le au faʻataʻitaʻiga o kapeteni le faʻamaoni, oona oti, fia inu toto. Suiselani mercenaries ... ma le tele o isi tagata o le a faʻapipiʻi le tagata faitau ia latou itulau.

Le Medici. O se malo i le pule

Casanova. Le Sonata o Loto momomo

O le tulaga ese o tala faasolopito sili ona maofa e mafua mai i le faʻafefiloi o le manuia, faigofie, faʻamalosi ma le manuia manuia i le feagai ai ma ituaiga uma o faigata ma faigata. Giacomo Casanova o se tasi o na archetypes o le tagata na faia e ia lava i se lalolagi lea o le saʻolotoga e faia ai galuega faʻaolaola e le o se mea faigofie ...

Venise, 1755. Ina ua mavae le sefulu tausaga umi o femalagaaʻi i Europa, na iʻu lava ina toe foʻi Giacomo Casanova i lona nuu ma e masani ona iai lona loto. Ae ua mate i le lotolotoi o sauaga ma puapuaga, e mamao ese mai le pupula o aso ua mavae. O le toe foʻi mai o lana tauleʻaleʻa sili ona fouvale e avea ma mea na tupu ma, faʻamaonia e ona tagata, e le faʻaumatia e Casanova soʻo se taimi e tosina mai ai le va o tamalii ma tagata o le faamasinoga.

E leʻi umi ae luʻitauina o ia e le countess Austrian Margarethe von Steinberg: e faasese le talavou matua Francesca Erizzo ae leʻi faaipoipo. O se luʻitau e talia e le faʻasesē taʻutaʻua e aunoa ma le muai vaʻaia o lagona o le a fafaguina le talavou Francesca ia te ia poʻo le lamatiaga o loʻo natia i tua o lenei taʻaloga faʻapitoa. Ona o pulega sili ona maualuga o le aai e na o le tasi le sini: faʻaumatia Casanova aʻo leʻi avea o ia ma faʻamataʻu moni i le manuia o le Malo o Venise.

Casanova. Le Sonata o Loto momomo

O isi tusi fautuaina e Matteo Strukul

O aiga e fitu

O le Italia o le XNUMXth seneturi o se fanua ua saeia e taua, togafiti ma le faalataina, e pulea e alii e mataala i nisi taimi, ae i le taimi lava e tasi e fia inu i le pule ma, i nisi taimi, e fia toto. O le tala lea o le Renaissance Italia, o se tala o le a faʻaalia ai le lumanaʻi o Europa.

I Milan, Filippo Maria, o le Visconti mulimuli, i le leai o ni atalii, e taumafai e faamautinoa lona talatuu e ala i le faaipoipo atu i lona afafine laitiiti ia Francesco Sforza, o se tagata folafolaina. I le taimi nei, na ia taumafai e totogi le Count o Carmagnola e osofaia le Condulmer, o patricians o Venise. O nei mea, tetee atu i le osofaiga ma ausia le nofoalii manaomia o Roma e ala ia Pope Eugene IV, e ui lava i le tetee i luma o le aiga Colonna.

O le lagolago a le Medici, o le taaloga faalua a le Savoy, o le feeseeseaiga i le va o Angevin ma Aragonese i le itu i saute i se taua faateleina ma le agai i luma o Sepania ma Farani i luga o le laupapa o feagaiga ma soʻotaga o le konetineta, faʻailoga malo e fitu ua sauni e. fai so’o se mea e fa’atumauina ai lo latou malosi.

O aiga e fitu

Le fanuatanu o Venise

Aʻo leʻi avea Venise ma se nofoaga mataʻina, sa tumu le aai i le ola ma o lona natura uiga ese i le va o vai na foliga mai e faʻamaonia ai pese a le siren i le va o osofaʻiga malu a le sami e faasaga i fale mamalu. I le va o ona alavai, o Venise na avea ma faatosinaga a tagata, tusiata, tamalii ma tagata faʻatau. Soo se mea lava e mafai ona tupu...

Venise, 1725. A'o sosolo atu se fa'ama'i tama'i tama'i i totonu o le taulaga, ae o lo'o aliali mai i le vai o Rio dei Mendicanti le tino ola o se fafine o se tasi o aiga sili ona ta'uta'ua. Ua aami le tusiata o Canaletto i le laumua o le au su'esu'e a le Setete. O se tasi o ana ata vali talu ai nei o loo atagia mai ai se vaaiga i le nofoaga tonu na maua ai le tino o le tamaitai, ma o loo i ai i latou o loo masalomia le aafia o le tusiata i le solitulafono.

O le Doge lava ia na tuʻuina atu ia te ia le misiona faalilolilo o le suʻesuʻeina o le fasioti tagata ma le i ai o se tagata aloaʻia i le vaaiga o solitulafono. I ana suʻesuʻega, o le a maua ai e Canaletto se aai e le iloa. O a mea lilo o lo'o natia i totonu o maota Venetian? O a upumoni e tatau ona tanumia pea?

Le fanuatanu o Venise
pou fua

Tuua se faamatalaga

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.