Le 10 tusitala Farani sili

O le mea moni o tala Falani e pulea le tele o tala sili o le lalolagi ma faʻamatala. Mai ananafi ma le aso. E ui ina i ai i le tulaga fitu po o le valu i totonu o gagana sili ona tautalagia i le lalolagi, o le paʻi pese o le gagana Farani e masani ona faʻafiafiaina le tele o le au faitau. Ae leai se mea o nei tusitusiga Farani e aunoa ma ona tusitala maoae. Talu mai lena taimi Víctor Hugo o Alesana dumas luga houllebecq, le tele o tusitala Farani ua ofoina atu galuega lautele.

E moni i la'u filifiliga o o tusitala sili ona lelei o atunuu taitasi E masani ona ou taulaʻi atu i le XNUMXth ma le XNUMXst seneturi, i le tele ou te laveaʻiina nisi tusitala mai le XNUMXth seneturi. E fa'atatau i le filifilia mai se manatu fa'apitoa ma le fa'alatalata tele o gagana, ioe. Ae o le mea, afai tatou te maua purists, o le a le tagata atamai e faʻamalosi e faʻasino ia Jules Verne e sili atu nai lo Proust ma faʻavae i luga o le a ...?

O lea la, afai mai le tulaga aloaʻia poʻo le aʻoga e le mafai ona faʻailogaina le mea e sili ona lelei, e tatau ona avea i tatou ma tagata fiafia faigofie e faʻalauiloa i tatou lava e faʻasino atu i le naʻo le faʻamatalaga o tofo patino. Ma o lea ou te tuua lo'u. O se filifiliga o mea mo aʻu o le sefulu pito i luga ma tusitala sili ona lelei i Farani.

Top 10 tusitala Farani fautuaina

Alexander Dumas. le malaga taua

Mo aʻu, o se tagata faitau lautele o tusitusiga sili atu o loʻo iai nei, soʻo se tusitala tuai e amata i se faʻaletonu. Vagana ai le tulaga o Alexandre Dumas. O lana Count of Monte Cristo e tutusa ma Quixote, e le gata i lea, o lona talaaga pogisa e uiga i le tauimasui, faʻalavelave, loto nutimomoia, taunuuga ma soʻo se isi lava itu e faʻasino atu i le faʻalavelave mai itu e le tutusa e pei o le malaga na faia ai le olaga malaga i vaega o tagata sili atu. loloto.

Ae o le mea lea, e faaopoopo atu i mea ua taʻua i luga o loʻo i ai se isi galuega taua. Na alia'e uma mai le moto, tusi ma le peni a lenei tusitala aoao. Alesana dumas fausiaina le Count of Monte Cristo ma le 3 Musketeers. O galuega e lua, ma le umi na mulimuli mai ai e uiga i nei mataʻupu, tuu Dumas i le pito i luga o tusitala tusitusiga. Ioe, pei ona masani ona tupu, le galuega a Alexander Dumas E sili mamao atu, ma sili atu nai lo 60 lolomiina tusi o ituaiga eseese. Tusitusiga, fale mataaga poʻo tala tusia, e leai se mea na sao mai lana peni.

Europa i le ogatotonu o le sefuluiva seneturi na maeʻa vaevaeina i vasega, ua uma ona saʻo le makaina e le tamaoaiga i tala atu o ulutala, tupuʻaga ma strata faʻamoemoeina i nisi ituaiga o "pologa." O le pologa fou o le suiga tele o pisinisi, o le masini ola. O le evolusione sa le mafai ona taofiofia ma le tutusa o taʻutaʻua i le tele o 'aʻai faʻaulufale mai o le tele ma tele atu o tagata. Dumas o se tusitala tuuto, o lauiloa tala, o olaola taupulepulega ma le faʻamoemoe e faʻasalalauina le lelei ma le leaga, ae i taimi uma ma se uiga masani o faitioga.

O se mataupu ma se tasi o lomiga aupito lata mai o le "The Count of Monte Cristo":

Iulio Verne. e sili atu nai lo mafaufauga

Fa'ata'ita'iga ma mafaufauga fa'atasi ma se lalolagi o lo'o i luga o le fa'aonaponei o se suiga uiga ese ina ua mae'a le obscurantism, tala anamua ma talitonuga e fetaui ma le lalolagi a sau. O Jules Verne o le tusitala sili ona lelei o le suiga o le taimi mai se vaaiga matagofie e avea o se faʻataʻitaʻiga ma hyperbole.

Jules Verne na aliaʻe mai o se tasi o muamua o le science fiction ituaiga. I tala atu o ana solo ma ana faʻataʻitaʻiga i le dramaaturgy, o lona faʻatusa na agaʻi i luma ma faʻasolosolo atu ai lava i le asō i le tagata faʻamatala i le itu agai i tuaoi o le lauiloa lalolagi ma le tapulaʻa o le tagata soifua. Tusitusiga o se malaga ma fiainu mo le poto.

I le sefuluiva seneturi soifua siʻosiʻomaga o lenei tusitala, na feʻaveaʻi le lalolagi i se lagona faʻaosofia o aso nei ua mauaina faʻafetai i le Fesuiaiga o Atinaʻe. Masini ma le tele o masini, masini fausiaina mafai ona faʻaititia galuega ma minoi vave mai le tasi nofoaga i le isi, ae i le isi itu lalolagi sa i ai lona itu pogisa, le iloa atoa i le saienisi. I totonu o lena leai-tagata-laueleele sa i ai le tele avanoa mo Jules Verne tusitusiga na fausiaina. O le agaga femalagaaʻi ma le agaga le mapu, Jules Verne o se faʻasino i le tele o loʻo i ai pea ona iloa.

Ua uma ona tatou faitau uma i se mea mai ia Jules Verne, mai lava i le laʻitiiti poʻo le tele o tausaga. O lenei tusitala e i ai lava se manatu faʻaalia mo soʻo se tausaga ma autu mo soʻo se tofo.

Victor Hugo. le agaga epic

O se tusitala e pei Víctor Hugo avea ma faʻasino taua e va'ai ai i le lalolagi i lalo o lena fa'ata'ita'iga masani o lona taimi. O se vaaiga o le lalolagi na siitia i le va o le esoteric ma modernity, o se taimi lea na gaosia ai e masini le tamaoaiga ma le pagatia i totonu o aai tumutumu. O se vaitaimi lea na nonofo faatasi ai i totonu o na lava aai le matagofie o le bourgeoisie fou ma le pogisa o se vasega faigaluega lea na fuafuaina e nisi li'o i se taumafaiga faifaipea i suiga lautele.

Faʻatusatusaga i lena Na iloa e Victor Hugo le auala e puʻe ai i ana tusitusiga. Tala fa'atatau i fa'amoemoega, fa'atasi ai ma se fa'amoemoe e suia i so'o se itu ma se fuafuaga olaola, matua olaola. Tala o loʻo faitauina pea i aso nei ma le faʻaaloalo moni mo lo latou fausaga faʻapitoa ma atoatoa. Les Miserables o le tusi sili lea, ae e tele mea e maua i lenei tusitala.

Marcel Proust. Na faia e filosofia finauga

O le meaalofa lava makaina taimi e foliga mai e manaʻomia se paleni totogi. Marcel Proust sa i ai le tele o se foafoaina natura, ae i le eseesega na ia tupu aʻe o se tamaititi maaleale soifua maloloina. Pe atonu na mafua uma ona o le tutusa fuafuaga. Mai vaivaiga, o se faʻapitoa lagona malamalama ua mauaina, o se lagona i le pito o le olaga, o se avanoa le mafaatusalia avanoa e faʻataua ai le foafoaga meaalofa agai i faigata o le olaga. olaga.

Aua mai vaivaiga na o le fouvale e mafai ona fanau mai, le manao e talanoa le le fiafia ma le le mautonu. Tusitusiga, moega o agaga faʻatamaʻia i faʻalavelave, sublimation o tagata leiloa ma le mautinoa le faʻamatalaina o tatou tagata moni. I le ogatotonu o le suiga i le va o le XNUMX ma le XNUMX seneturi, na sili atu le iloa e Proust nai lo seisi tagata i le auala e faʻafesoʻotaʻi ai le tuufaatasiga o le ola, gauaʻi atu i lagona o lona talavou e faʻaputuputu ia ia pe a oʻo ina matua.

Tagata fiafia i le Proust maua i lana sili sili ona taua "I le sailiga o taimi leiloa" o se sili matagofie tusitusiga, ma nisi tusi faʻafaigofieina le auala i lenei matagofie iai faletusi i tulaga tulaga:

I leisi itu, o le sili ona faigata i le tusitusi existentialist talafatu pepelo pepelo i se mafai moni filosofia faʻasolosolo. Ina ia aloese mai lenei centripetal malosiaga e taʻitaʻia le tusitala agai i vaipuna o mafaufauga ma stagnates tagata ma setiina, o se vaega o vitalism e manaʻomia, o se saofaga o le miti poʻo le faʻamalosia gaioiga (mafaufauga, mafaufau loloto mafai foi ona avea gaioiga, i le tulaga na latou feʻaveaʻi le tagata faitau i le va o lagona, i le va o manatu i se faʻavasega taimi faʻavasega). Naʻo le paleni lava e mafai ai e Proust ona fausia lana galuega maoaʻe I le Search of Lost Time, le seti o tala na lalaga faʻatasi e ni filo se lua, o le manaia poʻo le vaivai ma le lagona o leiloa, o faʻalavelave.

Mulimuli ane maliu i le 49 tausaga, e foliga mai o lana misiona i lenei lalolagi, afai o lenei lalolagi ei ai se misiona po o se taunuuga, o le a matua tapunia lelei. O lana galuega o le tumutumuga o tusitusiga.

Marguerite Yourcenar. Le peni sili ona fa'aogaina

E toʻaitiiti tusitala e iloa latou na faia le igoa igoa o latou igoa aloaia, sili atu i tala atu o tu ma aga poʻo le faʻaaogaina lauiloa e avea ma mafuaʻaga o le maketiina, poʻo se mea e faʻafoliga o le tusitala e avea ma tagata ese. I le tulaga o Marguerite crayencour, o le fa'aogaina o lona fa'auiga igoa na maua mai, ina ua avea o ia ma sitiseni Amerika i le 1947, i le tulaga aloa'ia o le Yourcenar ua lauiloa i le lalolagi.

I le va o talafaʻasolopito ma mea taua, o lenei mea moni e faʻasino i le suiga saoloto i le va o le tagata ma le tusitala. Aua Marguerite crayencour, tuuto atu i tusitusiga i ona faʻaaliga uma; tagata suʻesuʻe tusi mai ona amataga faʻavae; ma le faʻateleina o lona atamai i le faʻatulafonoina o le malamalama i foliga ma mea taua, e masani lava ona ia gaioi ma le mausali loto ma le le mafaamatalaina tautinoga tautinoga o se auala o le olaga ma o se auala ma faʻavae molimau a le tagata i le talafaʻasolopito.

Aʻoaʻoina e ia lava lana aʻoga tusitusi, masani a le fafine o lona talavou na o gatasi ma le Taua Tele, o ona atugaluga atamamai na siitia mai le ata o lona tama. Faatasi ai ma lona tupuaga tupuʻaga, afaina i le muamua tele Europa feteʻenaʻiga, o le ata o le galueaina tama faʻatagaina lena faʻamalosia o le meaalofa teine ​​talavou.

I ona popofou o se tusitala (i le luasefulu o ona tausaga, ua uma ona ia tusia lana uluaʻi tusi) na ia faia lenei gaioiga ia o gatasi ma le faʻaliliuina o tusitala Anglo-Sakis sili e pei o ana ia i lana lava Falani. Virginia Woolf o Henry James.

Ma o le mea moni o lona olaga atoa na ia faʻaauau pea i lenei galuega faʻalua o le atiaʻeina o ana ia lava foafoaga poʻo le laveaʻiina i le Farani le sili ona taua galuega i le vaitau o Eleni poʻo se isi lava foafoaga na osofaʻia o ia i ana malaga masani.

O le galuega a Marguerite lava ia ua lauiloa o se seti o galuega sili ona auiliili, tumu i le poto i se foliga e faʻapitoa e pei ona faʻamalamalamaina. O tala, solo po'o tala a lenei tusitala Falani e tu'ufa'atasia foliga matagofie ma mea e sili atu. O le amanaiaina o lona tuuto uma na oo mai i lona tulai mai o le tamaitai muamua na ulufale i le French Academy, i tua i le 1980. O se tusi lenei ma nisi o ana tala:

Annie Ernaux. tala fa'asolopito

E leai ni tusitusiga e fa'amaoni e pei o le tusi e fa'ailoa mai ai se va'aiga fa'apitoa. Ma e le na'o le tosoina o manatuaga ma aafiaga e fatu ai se fuafuaga mai tulaga sili ona ogaoga e feagai ma taimi pogisa o talafaasolopito. Mo Annie Ernaux, o mea uma o loʻo faʻamatalaina e faia i se isi itu e ala i le faia o le fuafuaga moni i le tagata muamua. O se mea moni latalata e taumasuasua i le moni. O ana tusitusiga tusitusi e maua ai le uiga sili atu ma o le tuufaatasiga mulimuli o se suiga moni e nofo ai isi agaga.

Ma o le agaga o Ernaux e feagai ma le tusiaina, tuʻufaʻatasia o le mama, malamalama, tuʻinanau ma le mataʻutia, o se ituaiga o lagona faʻalagona i le tautuaina o ituaiga uma o tala, mai le vaaiga a le tagata muamua i le faʻataʻitaʻiga o le olaga i aso faisoo lea e iu ai ina faʻafefeina i tatou uma i soo se mea. o vaaiga ua tuuina mai ia i tatou.

Faatasi ai ma se gafatia e le masani ai mo le fetuunaiga atoatoa o le tagata, ua taʻu mai e Ernaux ia i tatou e uiga i lona olaga ma o tatou olaga, na te faʻaalia ni faʻaaliga e pei o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga lea tatou te iu ai ina tatou vaʻaia i tatou lava i luga o le tulaga o loʻo taulotoina le masani masani e faia i mafaufauga ma faʻafefe o le mafaufau ua fuafuaina. e faʻamalamalama le mea o loʻo tupu i le faʻavalevalea o le improvisation o le i ai lea e saini tutusa kundera.

Matou te lei mauaina i le tusi o le tusitala lenei Nobel Prize mo Tusitusiga 2022 o se tala fa'amalosia e le gaioiga e fa'aola ai le taupulepulega. Ae ui i lea, o se mea ofoofogia le vaʻai pe faʻafefea ona alualu i luma le olaga ma lena fati lemu uiga ese o taimi e iu ai ina tuleia, i se eseesega uiga ese, i le mavae atu o tausaga e tau le talisapaia. O tusitusiga na faia togafiti faataulaitu o le faagasologa o le taimi i le va o popolega faaletagata o le sili ona latalata. O se tasi lenei o ana tusi sili ona lauiloa:

naunau mama

Michel Houellebecq. o le Farani bukowski

talu mai lena Michel Tomasi, lomia lana tala muamua ma se fale lomitusi lauiloa ae mai elitist laʻititi, ua uma ona ia tosoina lana vaʻaiga le faʻatulagaina, acid ma le faitio e faʻaosofia lotofuatiaifo poʻo viscera. Faatasi ai ma lena faʻamatalaga-faʻamataʻu lagona, e itiiti se mea e mafai ona ou mafaufauina o le a iu lava ina tatala atu i le au faitau mai alaleo uma. O le atamai i le pito i lalo o se fasi fanua e mafai ona fa'amalieina mo so'o se tagata faitau pe afai o le fomu, le afifiina, le gagana sili ona tuusa'o e mafai ai ona maua le avanoa i lena vaega sili atu le atamai. O le fea e tutusa, iloa pe faʻafefea ona faʻafefe i le va o se gaioiga ola, se fua o le hemlock. I le faaiuga, na sausauina e Michel lana galuega i tusi fefinauai ma faitioina malosi. E aunoa ma se masalosalo, o lona uiga o lana tala e fafagu ma faaosofia ai le agaga sili ona faitio o soo se tagata faitau.

Y Michel Houellebecq na te mauaina lena paleni i le toeititi lava o mea uma na ia fuafuaina e taʻu atu. I le faiga a Paul austera e fa'asalalauina ona mafaufauga i le va o tala fou, tala fa'asaienisi po'o tala. O le faʻatusatusaina e faʻaosofia ai le le mautonu. Ma o le mea moni o le tala fa'aonaponei, fa'aonaponei, su'esu'e e le'o su'esu'eina lava ala tutusa i le va o ona tagata sili ona fa'atupu. Ae e tatau ona e faʻalagolago i se mea e faʻamautu ai le taua o se tusitala. Afai, ia te aʻu, e faʻamalo e Houellebecq aano o Auster i nisi taimi, ia, o le ala lena e tumau ai ...

O lona itu faasaienisi o se itu ou te fiafia tele ai i lenei tusitala. Faa; pei foi ona Makerita Atwood na ofoina atu i lana tala The Maid se dystopia faʻatupuina o le lotofuatiaifo, na faia foi e Michel le mea lava lea e tasi i lana tala lata mai "O le avanoa o se motu", o se tasi o na tala, i le aluga o taimi, e maua ai lona taua, pe a oʻo atu taimi i luma o mafaufauga. foafoa lea na taualuga i lenei tala. Mo le vaega o totoe, e tele naua mea e filifili mai i le "Michel de surname unpronounceable", ma o oʻu manatu nei e uiga i ai ... O se tasi lea o ana tusi fou:

Faʻaleaga

Alapati Camus. existentialism e pei o le fa'atauva'a

I le avea ai o se tusitala lelei lelei, atonu o le sili ona sui o lenei tulaga poʻo ituaiga, Albert Camus na ia iloa e tatau ona vave tusitusi. E talafeagai le manatu o se tasi o tusitala na taumafai sili e faʻaaoga talafatu e oʻo atu i le agaga i lona uiga tuputupu aʻe, na aliaʻe mai o se tusitala talu ona unaʻia e le autalavou lena malamalamaaga o le ola. O le i ai o lena laufanua tuʻufua lea e faʻalauteleina a o tamaititi ua tuʻua.

Mai le eseʻesega na fanau mai ma le matua e sau ai le vaʻavaʻaia o Camus, le lagona e, i fafo atu o le parataiso, tasi nofo i fafo, i le masalosalo o le mea moni o se valea faʻafoliga pei o talitonuga, manatu faʻavae ma faʻaosofia.

E foliga fatalistic, ma e sa'o. Mo le i ai o Camus o le masalosalo lea i mea uma, i le tulaga o le tuaoi ma le valea. O ana tusi e tolu na lolomiina (e tatau ona tatou manatua na maliu o ia i le 46 o ona tausaga) e ofoina mai ia i tatou ni vaaiga manino o lo tatou moni, e ala i tagata na leiloloa ia i latou lava. Ae ui i lea, e matagofie le gauai atu i lena tagata e le lavalavā i le poto. O se fiafiaga tusitusi ma le atamai. O se tasi lenei o lomiga lata mai o le "The Foreigner":

I fafo atu

Fred Vargas. O le noir sili ona aulelei

O aʻu lava ia e mafaufau pe a fiafia se tusitala Fred vargas tumau pea ma le atoatoa malamalama i se ituaiga leoleo luga atu uliuli faanaunauga, e tatau ona mafua ona o ia e fiafia pea e galuea lena faatufugaga o le na o leoleo tusitusiga, lea o le oti ma le solitulafono ua manatu o se vevesi ma se taupulepulega atinae agai i le mauaina o le fasioti tagata, i se luʻi faʻatatau i le tagata faitau.

A lava lelei lenei matau, e le mana'omia le fa'aogaina o mea fa'aoga sili atu po'o mea fa'aleaganu'u e sosolo uma ai vasega fa'aagafesootai. Faatasi ai ma lenei mea ou te le o faʻaseseina mai tala o solitulafono (e matua ese lava, talu ai o se tasi o ituaiga e sili ona ou fiafia i ai), ae o loʻo ou faʻamamafaina le mana mama e faateʻia ai le Connan doyle o Agatha Christie pe a foliga mai ua tusia mea uma i lena vaega.

E moni o se tala faʻasolopito poʻo se paʻi mataʻutia o loʻo siomia ai le taupulepulega e mafai ona ofoina atu se faʻapitoa faʻapitoa aʻo tuleia le tagata faitau i faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻataʻitaʻiina ai le suʻesuʻega i itu esoteric, ae o loʻo taoto ai le Fred Vargas tomai e faʻafetaui mea uma ma le mafaufau lelei amio lelei a la Sherlock Holmes.

Ma o loʻu agaga talisapaia uma i le tusitala i tua atu o le igoa samoa o Fred Vargas ma lona naunautaiga e tusi leoleo mama ma le manatuaina o mea lilo anamua na aofia ai i le le toʻaitiiti o ana tusi. E ui lava e moni foi o le lofituina magnetism o le ituaiga o le noir iuga i taimi uma i luga o le susulu i luga o nisi vaaiga ...

Ou te laveaʻiina se tusi tulaga ese na saunia e Fred Vargas ma lona pule o Adamsberg o le tagata autu i tulaga eseese:

E tafe le Seine

Jean-Paul Sartre. Le pupula to'a

O le idealism sili ona tuuto atu i le tagata, ma aveina i lona mulimuli taunuuga, e masani lava agai i le tauagavale, agai i le agafesootai, agai atu i le puipuiga o le malo i le tagatanuu ma faasaga i le soona fai o se maketi na, faasaolotoina mai sootaga uma, taimi uma iuga tapulaa ulufale i le tamaoaiga (Afai o le maketi na faʻatagaina mea uma, o le a iʻu lava i le faʻaletonuina o ia lava, e manino i le taimi nei suiga).

Avea o se idealist i lenei uiga ma o se existentialist mai filosofia talitonuga talitonu taitaiina o ia i jean paul Sartre (poʻo ai lava lona toʻalua sa i ai Simone de Beauvior), i se toetoe lava fatalistic tusitusiga o se mataala-faʻalauteleina galuega ma isi ituaiga o faʻamatalaina talosaga pei o le tusitusiga na taumafai e totogi mo le laei ma loimata o se tasi o le a tau faʻasaga i tagata tino ese ma le malosi, lototele ma le malosi. Existentialism i le matua tusitusi ma tautinoga ma tetee i soʻo se isi vaega o tusitusiga i le va o le va fealoai ma le filosofia.

Avea ma leai se mea atonu o oe sili atu atamai galuega, o se filosofia filo ae ma se sosaiete tala o Europa faʻaleagaina ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O se tusi taua e le atamai Sartre na faʻafaileleina tagata mafaufau ae faʻapea foi le iloa faitau. O se auala e faasalalauina ai le lalolagi (po o le a le mea na totoe o ia), lea na avea o se anthropological suesuega ae na avea foi ma punavai mo le vavalalata tala o le tele ma le tele o totonu-talafaʻasolopito o leiloa o le taua (o lena, o uma )

Nausea, Sartre
5 / 5 - (33 palota)

1 faʻamatalaga i le "O le 10 tusitala Farani sili ona lelei"

Tuua se faamatalaga

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.