Nije prvi put da navodim analogije između mladih pisaca Irene Vallejo i Madeline Miller, dvije velike poznavaoce antičkog svijeta koje kao nitko drugi znaju kako povratiti te arome iz kolijevke naše civilizacije. Svaki od njih ima svoj fokus i spašava različite sociološke i kulturne percepcije unutar zajedničkog istorijskog konteksta. Na kraju, oboje čine tandem u daljini koji nas sve približava tim zorama na fascinantan način, kao da su to zaista novi horizonti, a ne prošli sjaji.
Sa strane Madeline Miller ima više od čisto istorijskih aspekata, dok je Irene sposobna da trasira neslućene puteve od filološkog do najtranscendentalnog. Što se tiče Madeline, njen kronični karakter dopire do nas s namjerom da nam predstavi povijesne fikcije koje su ponekad opterećene većim dozama realizma oko povijesnih ličnosti, ali koje također piju iz mitova o osnivanju antičkog svijeta. Za obje, feministički aspekt njihovih djela donosi nova značenja ulozi žene u historiji.
Top 3 preporučena romana Madeline Miller
Circe
Ponovno pregledavanje klasičnih mitologija kako bi se ponudili novi romani sa snagom epskog i fantastičnog već je resurs koji dobro funkcionira. Nedavni slučajevi poput onih iz Neil Gaiman sa svojom knjigom Nordijski mitovi, ili sve rasprostranjenije reference među autorima historijskih romana potvrđuju taj ukus za stare legende između božanskog i ljudskog, za koje su se stari brinuli da ih sastave u dalekim danima zore naše civilizacije.
I naravno, na obalama Mediterana više nas brine ono što se tiče antičkog svijeta Grčke ili Rima. Tamo je Madeline Miller Na kraju nas je osvojio svojim dubokim znanjem o temi i proučenom namjerom da nam ponudi kultivator zadivljujuće tau parcele.
U utopijskom zlatnom dobu, iz kojeg proizlazi moćno imaginarno materijalizirano u primarnoj religiji, susrećemo Circeu, koja će se kasnije istaknuti kao čarobnica kako je to ispričao Homer iz prve baze koju je postavio Hesiod.
U svijetu titana također možemo pronaći onu rijetkost, svojeglavu mladost i ženstvenost koji su se približili kao čudan svijet za aede ili prve izvjestitelje na čelu s Homerom.
Madeline od Circe prati priču koja je djelomično osvetoljubiva, uvijek ilustrativna i velike književne moći. Zato što se u izgnanstvu Cirke, koju je želio njen otac Helios, nasljednik misterioznih moći suočava s avanturom ravnom samoj Odiseji Uliksa.
Jedna od prvih i najmoćnijih slika nedaća u svom najženstvenijem aspektu, fobija za različite. Samo je ta Circe dovoljna i ima dovoljno da se izvuče iz svih nesreća koje pronalazi na svoj usamljeni način.
Pa ipak, u Circi otkrivamo da je unatoč svemu pokrenuta ljubavlju, vitalnošću, možda protiv namjere svog izvornog pripovjedača. Tko se u prošlosti mogao predstavljati kao antagonist svijeta kojim vladaju božanstva i koji je predan ljudima, na kraju se manifestuje kao živa duša koja se osjeća daleko iznad svega, bogova i ljudi. Sa svakim novim zastojem, ona, vještica, jača i kova svoju volju sve više i više.
Roman koji povezuje sve što su stari povezivali i nadopunjuje ga revolucionarnom perspektivom o liku Circe, prve vještice.
Ahilova pjesma
Antički svijet je uvijek u modi. Jer baš kao što djetinjstvo kuje ličnost osobe, ta kolijevka naše kulture koja su antička Grčka ili Rim čine većinu naših društvenih, političkih i etičkih principa. Od vrata ka unutra i od vrata prema van, sve se uči iz ovih kultura u koje Bog još nije stigao pa su tako dopušteni određeni susreti između bogova, polubogova, heroja i drugih likova koji su koegzistirali među ljudima kao bajkovita stvarnost nabijena briljantnom transcendentnom mitologijom. …
Svijetli, bujni svijet prepun književnosti posute lirikom i epom. Imaginar koji je zauvijek zaronio u ljudsko od etimološkog do filozofskog. Jer jedva se išta znalo i sve se željelo znati s vjerom u misao kao instinkt i u njen razum kao oruđe.
Grčka u doba heroja. Patroklo, mladi i nespretni princ, prognan je u kraljevstvo Phtia, gdje živi u sjeni kralja Peleja i njegovog božanskog sina Ahila. Ahilej, najbolji od Grka, sve je što Patroklo nije: jak, zgodan, sin boginje. Jednog dana Ahilej uzima žalosnog princa pod svoje, a ta privremena veza ustupa mjesto čvrstom prijateljstvu dok njih dvoje izrastaju u mladiće vješte u ratnoj vještini, ali sudbina nikada nije daleko od Ahilove pete.
Kad se proširi vijest o otmici Helene od Sparte, Grci su pozvani da opsjednu grad Troju. Ahilej, zaveden obećanjem o veličanstvenoj sudbini, pridružuje se cilju, a Patroklo, rastrgan između ljubavi i straha za svog saputnika, slijedi ga u rat. Nije mogao ni zamisliti da će naredne godine staviti na kušnju sve što su naučili i sve što su duboko cijenili.
Galatea
U staroj Grčkoj, Pigmaliona, talentovanog vajara mermera, blagoslovila je boginja, koja je dala dar života njegovom remek delu, najlepšoj ženi koju je mesto ikada videlo: Galatea. Jednom kada je rezbar učini svojom ženom, od nje očekuje da mu ugodi i bude poslušna, oličenje poniznosti, ali ona ima svoje želje i želje za nezavisnošću.
U očajničkom pokušaju njenog opsesivnog muža da je kontroliše, ona završava zatvorena pod stalnim nadzorom lekara i medicinskih sestara, ali, sa ćerkom koju treba da spase, Galatea je odlučna da se oslobodi po svaku cenu.
